20. listopad 2020. Renata Puljiz Pravo i zaštita podataka
Ovaj tjedan razgovaramo sa zagrebačkim odvjetnikom specijaliziranim za radno i trgovačko pravo, Markom Borskym, o temi koja je zadnjih nekoliko mjeseci jedna od najaktualnijih u poslovnoj zajednici - kako urediti rad zaposlenika u uvjetima „novog normalnog“ te što nam donosi novi Zakon o radu.
Marko, do ožujka i pandemijskog lockdowna, malo je koja tvrtka/organizacija u Hrvatskoj imala uređen i omogućen rad od kuće za svoje zaposlenika, no u zadnjih pola godina sve ih više prelazi na takav način rada. Što sadašnji zakoni govore o radu od kuće? Koje bi osnovne smjernice dao tvrtkama koje uvode i uređuju tu mogućnost?
Sadašnji Zakon o radu i propisi vezani za izdvojeno mjesto rada tj. rad od kuće uređuju na način koji nažalost ne odgovara ne samo trenutnoj situaciji u kojoj je mnoštvo zaposlenika primorano raditi od kuće zbog epidemiološke situacije, već isti ne odgovaraju niti aktualnom vremenu. Naime, mobilnost mjesta rada je za određene kategorije zaposlenika realna mogućnost i pogodnost, koju bi mnogi htjeli koristiti trajno, ali vjerojatno još više njih i povremeno. Nadajmo se da će najavljene izmjene Zakona o radu tj. novi Zakon o radu, omogućiti fleksibilniji i lakši rad zaposlenicima koji žele i mogu raditi, ne samo od kuće, već općenito na daljinu, tako da rade na raznim lokacijama po svojem izboru.
Za sada svakako preporučujem da poslodavci sa zaposlenicima koji žele raditi od kuće sklope ugovor o radu za izdvojeno mjesto rada tj. aneks ugovora o radu kojim će urediti rad na izdvojenom mjestu rada tj. rad od kuće. Poslodavci bi svakako trebali konzultirati i profesionalce zaštite na radu, kao i potražiti savjet vezano za isplatu eventualnih troškova koje zaposlenik ima uslijed rada od kuće.
Zakon o radu: novine za poslodavce i radnike
Svi iščekujemo promjene u Zakonu o radu koje bi trebale biti donesene svaki čas. Prema tvojem mišljenju, koje su najvažnije novine koje će nam promijenjeni Zakon donijeti?
Ono što svakako svi očekujemo su promjene koje se odnose na rad od kuće tj. rad na daljinu, s obzirom da smo svi uočili da su trenutna zakonska rješenja rada od kuće, a osobito povremenog i privremenog rada od kuće, kao i rada na daljinu, nepraktična.
Ostale promjene su u domeni pregovora udruge poslodavaca, sindikata i Vlade RH. Ono što se očekuje su promjene u mogućnosti redovitog otkazivanja ugovora o radu, kao i neke nelogičnosti te nedorečenosti u trenutnom Zakonu o radu. Također se očekuju promjene u smislu omogućavanja ljudima koji žele raditi temeljem ugovora o radu da rade kod više poslodavaca te da mogu raditi više sati tjedno kod više poslodavaca. Svakako ovdje treba naći mehanizme kako bi se zaštitili zaposlenici od određenih malobrojnih, ali ipak zlonamjernih poslodavaca.
Generalni je zaključak da će se Zakon o radu vjerojatno nastaviti dalje liberalizirati.
Što bi savjetovao poslodavcima koji su sada primorani zbog krize otpuštati svoje radnike? Kako da to naprave na pravno ispravni i najbezbolniji mogući način, kako za tvrtku, tako i za radnike?
Svakako bih preporučio poslodavcima da radije razmisle o mogućnosti privremenog i vremenski ograničenog smanjenja plaća radnicima nego otkazivanju ugovora o radu radi krize te da nađu mogućnosti potpore koje im pruža država tj. Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ali ako ne postoji takva mogućnost, tada svakako preporučujem da takvu namjeru na vrijeme i iskreno komuniciraju s radnicima, te da cijeli postupak provedu sukladno Zakonu o radu i drugim propisima, poštujući prava radnika i njihovo dostojanstvo.
Zakon o radu: lakše zapošljavanje i otpuštanje
Poslodavci već desetljećima traže fleksibilizaciju tržišta rada, odnosno olakšavanje mogućnosti zapošljavanja i otpuštanja radnika. Očekuješ li da će promjene u ZOR-u donijeti takvo što? Na koje sve nestandardne i "labavije" načine poslodavci već sada mogu zaposliti radnike koji im trebaju privremeno i/ili povremeno?
Teško je reći u kojoj će mjeri novi Zakon o radu ili promjene trenutnog Zakona o radu donijeti jednostavnije mogućnosti zapošljavanja i otpuštanja zaposlenika. Vjerojatno će na kraju biti, kao i uvijek, kompromis između predstavnika poslodavaca s jedne strane i sindikata s druge strane. Trenutno poslodavci mogu radnike koji im trebaju povremeno i privremeno zapošljavati temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, koji i jest najčešći način povremenog i privremenog rada. Postoje i razne druge mogućnosti, kao što su zapošljavanje radnika na nepuno radno vrijeme ili zapošljavanje radnika na najviše 8 sati tjedno, ako rade puno radno vrijeme kod drugog poslodavca, preraspodjela radnog vremena i sl. Također postoje opcije zapošljavanja studenata, sklapanje ugovora o djelu, a dodatna mogućnost za poslodavce je i zapošljavanje umirovljenika, itd.
I za kraj, imaš li kakva saznanja o tome je li se broj bolovanja povećao uslijed pandemije i samoizolacije? Veliki broj tvrtki je i prije pandemije imao problem sa zlouporabom bolovanja svojih zaposlenika. Što savjetuješ poslodavcima ukoliko sumnjaju na zlouporabu bolovanja, koje su njihove pravne mogućnosti, prava i obveze?
Nažalost, broj bolovanja je ponovno u porastu, iako po mojim saznanjima za vrijeme masovnog rada od kuće broj bolovanja nije narastao. Ali svakako možemo očekivati povećanje broja bolovanja uslijed zdravstvenih problema koje nisu direktno posljedica bolesti Covid-19, ali su indirektno posljedica te bolesti, npr. druge bolesti koje se nisu liječile ili otkrile na vrijeme. Ali o tome više znaju stručnjaci. Uz povećan broj stvarnih bolovanja, svakako treba očekivati i povećan broj „lažnih“ bolovanja. Takva zlouporaba bolovanja je i prije bila problem s kojim se suočavaju ne samo poslodavci, već i drugi radnici poslodavca koji se osjećaju na neki način „prevareno“. Stoga je preporuka poslodavcima da zlouporabe bolovanja suzbijaju bilo putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i/ili sami, jer takva bolovanja osim što financijski oštećuju poslodavca i HZZO, ujedno stvaraju vrlo lošu atmosferu među radnicima koji vrijedno obavljaju svoje poslove.