26. studeni 2019. Renata Puljiz Prodaja, marketing i odnosi s javnošću
Odnosi s javnošću nemaju uvijek sasvim jasno mjesto u organizacijskoj strukturi. Njihov položaj i utjecaj često ovise o tome koliko menadžment kompanije posvećuje pažnje komunikacijskim funkcijama. Ipak, sve češće odnosi s javnošću postaju ravnopravni dio menadžmenta i sudjeluju u stvaranju organizacijskih politika, piše u svojoj knjizi Odnosi s javnošću prof. dr. sc. Ana Tkalac Veršič.
Razvoj odnosa s javnošću unutar organizacija najčešće počinje neplanirano. Nekad se odnosi s javnošću razvijaju iz publiciteta proizvoda u nacionalnoj oglasnoj kampanji ili kao komunikacijska potpora prikupljanju donacija. Međutim, ne razvijaju se uvijek kao rezultat pozitivnih okolnosti, već ponekad kao rezultat kriznih stanja, koja često znače povećanu medijsku i javnu pozornost.
Položaj odnosa s javnošću
Odnosi s javnošću smješteni su u različitim organizacijskim jedinicama unutar jedne kompanije. U privatnom sektoru to su odjeli marketinga, samostalni uredi za odnose s javnošću, uredi korporativnih komunikacija, uredi uprave , direktora ili čak komercijale. U javnim službama to su najčešće uredi gradonačelnika, župana i slično.
Položaj odnosa s javnošću u organizacijskoj strukturi najčešće ovisi o razvoju funkcije unutar pojedine organizacije. Vrlo često voditelji odnosa s javnošću odgovaraju izravno upravi, a što se organizacija širi, raste broj ključnih ciljnih javnosti. To su ulagači, vladine institucije, nevladine udruge, zaposlenici i drugi. Voditelji odnosa s javnošću često sudjeluju u donošenju odluka na najvišoj razini.
Uloga vanjskih agencija
S druge strane, mnoge kompanije odlučuju se, umjesto zapošljavanja, angažirati vanjsku agenciju za odnose s javnošću. Uz uobičajene poslove, agencije organizaciji pomažu u posebnim projektima poput pripreme godišnjih izvješća, dizajniranja i uređivanja web stranica, planiranja posebnih događaja ili upravljanja društvenim mrežama.